PO ZA SIT ZDRAVSTVENU ZAŠTITU U DRŽAVNOJ PRAKSI RLKJIS

II redovna sednica  PO održana dana 21.02.2019.godine

1.Usvajanje zapisnika sa I redovne sednice PO ze sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu u  državnoj praksi RLKJIS  održane dana  12.10. 2018.godine.

  Odluka: Usvaja se zapisnik sa I redovne sednice PO ze sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu u  državnoj praksi RLKJIS  održane dana  12.10. 2018.godine.

2.Razmatranje zahteva dr Dejana Popovića o uvođenju osmočasovnog radnog vremena u OJ bolnica Vranje.

Nakon razmatranja zahteva vezanog za uvođenje punog radnog vremena u bolnici u Vranju, Poseban odbor, na osnovu čl.8.Zakona o komorama zdravstvenih radnika i čl.37. Statuta LKS usvaja sledeći:

  Zaključak: S obzirom da važeći propisi kao i novi predlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđaju da zaposlenom koji radi na poslovima na kojima je uvedeno skraćeno radno vreme, ne može da se odredi prekovremeni rad na tim poslovima, kao i da takav zaposleni ne može da radi dopunski, članovi PO predlažu da se navedena problematika uredi na sledeći način:

  A ) Zaposleni zdravstveni radnik koji radi na poslovima sa povećanim rizikom za koje je aktom o proceni rizika predviđeno skraćeno radno vreme, može raditi dopunski ali samo na onim poslovima za koje nije utvrđeno postojanje posebnog rizika.

  B ) S obzirom da definisanje poslova na kojima se uvodi skraćeno radno vreme, direktno zavisi od procene tog rizika utvrđenog u Aktu o proceni rizika, ovaj PO najpre podržava stav istoimenog PO na nivou LKS i dodaje sledeće: S obzirom da važeći propisi / Zakon o bezbednosti zdravlja na radu i Pravilnik o načinu i postupku procene rizika na radnom mestu), predviđaju da se u zdravstvenoj ustanovi procena rizika vrši od strane poslodavca koji odlukom određuje lice koje će obaviti navedenu procenu, a to može biti i zaposleni u toj ustanovi kao i neko drugo fizičko ili pravno lice koje ima za to odgovarajuću licencu, PO smatra da ovakav način definisanja postupka procene rizika treba korigovati na sledeći način:

 Kako je data mogućnost da procenu rizika obavljaju i nedovoljno stručna lica u ustanovi,i da se rizik može različito proceniti za ista radna mesta, što često ukazuje na neobjektivnost, to se predlaže utvrđenje jedinstvenih kriterijuma za procenu rizika  koji bi bili objektivni i merodavni kao i da poslove procene moraju obavljati isključivo stručna i nezavisna fizička ili pravna lica, jer se  jedino na taj način može sa najvećom mogućom sigurnošću utvrditi koji su to poslovi za koje će se uvesti skraćeno radno vreme- procena rizika se mora individualizirati i konkretizovati za svako pojedino radno mesto. Tako ustanovljeni kriterijumi bi se primenjivali na isti način na sve zdravstvene ustanove istog nivoa zdravstvene zaštite,

  Obrazloženje: Čl.8.Zakona o komorama zdravstvenih radnika predviđa se  da Komora zastupa i štiti profesionalne interese svojih članova, te u skladu sa tim je i stav ovog PO, da zaposleni u zdravstvenim ustanovama osnovanim od istog osnivača, ne mogu da budu diskriminisani u pogledu broja radnih sati, utvrđivanja različitog stepena  rizika na istim radnim mestima pa shodno tome i određivanju različite dužine trajanja godišnjih odmora itd.odnosno da ne sme biti razlike u praktičnoj primeni procene rizika za zaposlene u zdravstvenim ustanovama istog nivoa zdravstvene zaštite.

3.Integrisani zdravstveni informacioni sistem ( IZIS )

Nakon analize praktične primene IZIS-a u zdravstvenim ustanovama SIT zdravstvene zaštite, članovi PO konstatuju sledeće:

  Zaključak: Primena IZIS-a u praksi pokazuje realno stanje na terenu, a to je nedostatak kadrova. Takođe se konstatuje da su problemi u praksi dobrim delom rezultat ljudskog faktora i nesavršenosti informacionog sistema, te da bi postojeće stanje bilo poboljšano ukoliko bi postojala bolja prohodnost podataka, odnosno bolja komunikacija između većih i manjih zdravstvenih centara.

Najčešći problemi koji se javljaju se nemogućnost da subspecijalista koji je kao takav unet u IZIS, ne može tretirati pacijente iz domena svoje specijalnosti; upućivanje pacijenata kao prioritetnih iz PZZ iako po prirodi bolesti oni to nisu; mogućnost da se za isti termin zakaže većem broju pacijenata tako što se nakon unosa termina i štampanja uputa ti podaci obrišu kao da je pacijent odustao; stalni prijem pacijenata upućenih iz hitne pomoći kao prioritetnih, što pored redovnih pacijenata predstavlja duplo veći posao za lekare itd….

Navedeni problemi će svakako biti obrađivani i dalje od strane ovog PO, s obzirom da je primena IZIS-a sastavni deo Plana rada ovog organa.

Predsednik PO za SiT u drž.praksi

Spec.dr med. Zoran Puslojić